Sociolog

Sociolog Borba za jednu lepu naučnu disciplinu koja nije sinonim za anketu već za svaku poru društva koja

Socioloske dijade i trijade na susretu posle 40 godina od upisa na Filozofskom fakultetu BU. Predavači ovoj generaciii s...
10/10/2025

Socioloske dijade i trijade na susretu posle 40 godina od upisa na Filozofskom fakultetu BU. Predavači ovoj generaciii su bili: Stefan Lukačević ( francuski jezik ), Ruža Petrović,( demografija), Andjelka Milić ( soc. porodice), Marija Bogdanović( metod), Mihailo Mika Popović ( uvod u sociologiju i osnovi sociologije sa asistentom Danilom Mrkŝićem), Jovan Aranđelović sa grupe za filozofiju sa asistentom Aleksandrom Pražićem ), Mihailo Krneta ( statistika), Aljoša Mimica ( istorija soc. teorija), Silvano Bilčić ( sociologija rada), Sreten Vujović ( sociologija grada), Esad Ćimić ( marksizam i sociologija religije), Novak Janković ( politička ekonomija i savremene teorije političke ekonomije), Todor Kuljić ( sociologija politike),
Petar Opalić i Dragan Radulović ( soiologija patologije sa mentalnim poremećajima ,) dva predavača "Istorija 19 veka" sa odeljenja za Istoriju )...tada su postojali četvirosemestralni ispiti ( istorija socijalnih teorija i metod). Takođe postojao je diplomski ispit sa klauzulom, koji je oduzimao najmanje godinu dana u isčitavanju literature, konsultacijma sa mentorom... ono što je karakteristično za ovu generaciju je neformalno druženje u prostorijama časopisa Sociologija gde je sada Institut, odlazak sa profesorima na terensko istraẓ̌ivanje i na kraju apsolventska ekskurzija u Pragu...prilikom susreta, čuo sam najzanimljiviju priču od koleginice koja je diplonirala 2016 god. Ona je, koliko sam je razumeo jedan deo predmeta polagala po starom a jedan deo pi novim. Diplomski rad je branila po starom programu. Samo na pravljenju koncepta za diplomski rad izgubila je godinu dana....ono što je zanimljivo za nove generacije je da je "bauk od ispita" postala ekonomija ...

ČETIRI DECENIJE POSLE U  Beogradu 04.10. desilo se  okupljanje   sociologa koji su se na Filozofski fakultet u Beogradu ...
06/10/2025

ČETIRI DECENIJE POSLE

U Beogradu 04.10. desilo se okupljanje sociologa koji su se na Filozofski fakultet u Beogradu upisali daleke 1985. I pored toga što je na mnogima ostao trag teških i turobnih godina ovaj skup ih je podsetio na bezbrižne godine, kada su se pravili veliki planovi. Mi volimo SOCIOLOGIJU i pored svega šta joj se dešava, poruka je ovog neformalnog skupa na kojem se okupilo 14 - oro ljudi. Najavljeno je da će ova vrsta druženja prerasti u tradicionalna okupljanja gde bi se mozda našli i sociolozi iz drugih generacija..Na ovom malom uzorku moze se videti da su se sociolozi uglavnom našli u novinarstvu i bibliotekarstvu. Jedna grupa je našla uhlebljenje u drzavnim ustanovama.. ostalo je otvoreno pitanje da li postoji uzajamna ljubav, odnosno da li sociologija voli nas? . Do sleceg susreta mozda se nađe odgovor na ovo teško pitanje? Ili je sve jasno.

05/10/2025

Повлачим се у своју самоћу тамо где су људи мога кова тамо где се тешко живи ноћу од тишине и опасних снова

U dvobroju Defendologija ( 19- 20) objavljeno je više zanimljivih radova. Među  njima je  i mladi Duraković Merjem koji ...
07/09/2025

U dvobroju Defendologija ( 19- 20) objavljeno je više zanimljivih radova. Među njima je i mladi Duraković Merjem koji je napisao rad: " Kriminalna psihologija prestupnika u zatvorima za maloletnike" , gde je pored ostalih citirao i rad Željka Krstića : " Zatvorsko duplo dno" u kojem se autor bavi večito neistraẓ̌enom i nikad dovoljno ispitanom temom odnosa formalnog i neformalnog sistema čije se postojanje ne dovodi u pitanje. Već se traži način da ta dva antagonistička sveta na manifestnom nivou prividno funkcionišu u nekakvom skladu.

KUDA IDE DOMAĆA SOCIOLOGIJA SOCIOLOŠKI PUTEVI I STRANPUTICEUvek sam se kao student Filozofskog fakulteta BU  druge polov...
05/09/2025

KUDA IDE DOMAĆA SOCIOLOGIJA

SOCIOLOŠKI PUTEVI I STRANPUTICE

Uvek sam se kao student Filozofskog fakulteta BU druge polovine osamdesetih ljutio kada su Sociologiju poistovećivali sa Marksizmom, objašnjavajući da je Marksovo učenje samo jedna teorija pored tzv. Građanskih kojim pripadaju Emil Dirkem, Maks Weber....Sve do druge polovine osamdestih kada je u srpskom srednjoŝkolskom i fakultetskom obrazovanju, ukinut predmet Marksizam smatralo se da će domaća sociologija lako raskrstiti sa svojom marksističkim dogmom.

Da lako nije došlo do toga govore mnogobroji sociolozi koji su radlii u tzv. Komunističkim komitetima kao filijalima političke moći CK instalirane po unutrašnjosti. Sa njihovim gašenjima sociolozi su lako našli uhlebljenje u Arhivima, Zavodima za zapošljavanje, Centrima za socijalni rad, Zatvorima.Tu su uglavnom bili direktori ili upravnici. Čak su i studenti u to vreme naivno poverovali u raskid sociologije sa marksističkom teorijom. Zabeleẓ̌en je slučaj da je nadobudni student odbio da polaže ispitno pitanje iz Demografije: - Marskovo shvatanje stanovništva? Na poslednjem ispitu iz Metoda dobio je ispitno pitanje koje se odnosilo na Lenjina. Kako nije znao odgovor on je sledećem ispitnom roku opet izvukao pitanje u vezi Lenjina. Bila je to izgleda mala osveta profesora prema njemu.

Status sociologa u našem društvu je bolna tema. U naše brezbrižnije vreme nije se puno razmišljalo o uzrocima. Mnogi dipl. sociolozi su videli šansu u novinarstvu. Sada su mesta sociolozima sa kritičkim mišljenjem zauzeli glumci koji sve pretvore u dobro zezanje. Pojedine grupe sa FASPRA ( smer za resocijalizaciju) i FPN ( socijalni rad) dobile su trku sa sociolozima zbog svoje uẓ̌e specijalosti. Sociolozi su postali nepoželjni i u Centrima za socijalni rad. Onda i ne čudi da oni promućurni jedinu svoju šansu vide u visokom proseku i ostajanju na fakultetima ili institututima. To pokazuje i podatak da na grupi za sociologiju Filozofskog fakulteta BU ima duplo više profesora i toliko predmeta u odnosu na osamdesete. (Preko četrdeset). Meɗu predmetima izdominirala je Ekonomija koju je 80.- tih predavao Novak Janković.

Takođe postoji trend da pojedini diplomirani sociolozi koji dobro poznaju engleski jezik odlaze u inostranstvo gde stiču doktorske titulule sociologa. Verovatno da među njima ima i onih koji primarno nisu sociolozi. Zanimljivo je da u domaćim srednjim školama sociologiju mogu svi da predaju ( filozofi, pravnici, FPN- ovci). Napredak je postignut u većem broju udzbenika Sociologije koji su namenjeni za srednje škole. Jedan su napisali zajrdnički profesori sa beogradskog departmana za sociologiju. Drugi je napisao sam jedan profesor.

Tu je još jedan fenomen koji se odnosi uglavnom na predavače sociologije u srenjim školama. Oni su na predavanjima sve više pravoslavni teolozi a ne sociolozi koji po planu i programu predaju monoteističke religije ( pravoslavlje, katoločanstvo, islam, budizam.) To ne bi trebalo da se dešava jer je religiska opredeljenost jednog profesora lična (intimna) stvar koju on ne treba da agituje na svom radnom mestu. To je pisebno opasno u višenacionalnim sredinama gde su učenici pripadnici raznih konfesija. ZATO I MISLIM DA GRUPA ZA SOCIOLOGIJU VEĆ GODINAMA TAVORI U FAZI SAMOZADOVOLJNOSTI.
U vreme socijalizma imala je svoje mesto pod Suncem. U vreme tranzicije i višepartijskog sistrma, izuzev par sociologa - skupštinskih poslanika, polako je gubila na značaju. Da bi se sada našla u debeloj hladovini. A diplomirani sociolozi i svoje mesto u zatvorima kao vaspitači.

Deo lične biblioteke sa pretežno socioškom literaturom...
18/07/2025

Deo lične biblioteke sa pretežno socioškom literaturom...

Address

Tbilisi

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Sociolog posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share