Medijski savjet za samoregulaciju

30/09/2026

📢Urednici medija su saglasni: građanima treba jednostavan obrazac za zahtjev za odgovor ili ispravku.

Kako urednici crnogorskih medija vide pravo na odgovor i ispravku? Autorski tim priručnika „Pravo na odgovor i pravo na ispravku” razgovarao je sa vodećim urednicima, a jedan nalaz se izdvaja: svi smatraju da bi standardizovani obrazac za podnošenje zahtjeva za odgovor i ispravku unaprijedio postojeću praksu.

✅️Prema riječima Ilije Jovićevića, ombudsmana dnevnih novina Dan, urednici su mišljenja da bi takav obrazac „mogao biti koristan i za građane koji nijesu pravno upućeni, jer bi smanjio broj formalno neispravnih zahtjeva“.

✅️Urednici su gotovo jednoglasni i oko toga šta dobar odgovor mora da sadrži:
➡️ jasno naveden tekst i tvrdnje na koje se odnosi,
➡️ podatke o podnosiocu i
➡️ činjenice iznesene argumentovano i civilizovano, tako da čitalac dobije potpunu sliku.

Zato je na kraju priručnika dat predlog Obrasca za ostvarivanje prava na odgovor ili ispravku, koji mediji mogu primijeniti na web stranicama svojih medija.

✅️Priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”, pripremio je Medijski savjet za samoregulaciju u saradnji sa ombudsmanima Vijesti, Monitor - Nezavisni nedjeljnik i Dnevne novine Dan, kao dio UNESCO Office in Venice projekta „Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Evropi: podrška novinarstvu kao javnom dobru“, uz podršku 🇪🇺Evropske unije. Projekat se primjenjuje u: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

🔗Preuzmite priručnik:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro

24/09/2026

📢 ⛔️ MSS: Skupština više nije dom svih građana Crne Gore

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) najoštrije osuđuje današnju odluku da se novinarima, snimateljima i foto-reporterima zabrani ulazak u plenarnu salu Skupštine Crne Gore, na dan kada je zakazana vanredna sjednica na čijem je dnevnom redu bio predlog za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.

Ono što se danas dogodilo u najvišem zakonodavnom domu nije proceduralni incident. To je poguban i direktan udar na slobodu medija i na pravo građana da znaju šta rade oni koje su izabrali. Predstavnici medija upućeni su u ložu van plenarne sale, a skupštinsko obezbjeđenje spriječilo ih je da uđu čak i kada su ih poslanici pozivali unutra. Sjednicu nijesu prenosili ni Parlamentarni kanal ni YouTube kanal Skupštine.

Građani su ono što se dešavalo u plenarnoj sali mogli da vide samo zahvaljujući snimcima koje su pojedini poslanici pravili mobilnim telefonima i objavljivali na društvenim mrežama. Da nije bilo tih snimaka, javnost ne bi znala ništa o onome što se danas odvijalo u njenom parlamentu. To samo pokazuje razmjere problema: pravo građana da znaju ne smije da zavisi od toga da li će neko u sali odlučiti da uključi kameru na telefonu. Obaveza da rad Skupštine bude dostupan javnosti pripada instituciji, a ne dobroj volji pojedinaca, i upravo zato profesionalni mediji moraju biti u sali.

Parlament nije privatni prostor predsjednika Skupštine, niti bilo koje političke većine ili manjine. Njegov rad mora biti dostupan javnosti bez izuzetka, a naročito kada se odlučuje o pitanjima koja dijele i uznemiravaju društvo i koja su od suštinskog značaja za budućnost crnogorske demokratije. Posebno kada se radi o pitanjima kao što je glasanje o njegovoj smjeni. Ovakve jednostrane odluke i onemogućavanje javnosti da ima uvid nose boje davnih vremena restrikcija i kontrole, ali i atmosferu diktature.

Zbog toga je prisustvo medija najpotrebnije, a njihovo udaljavanje najopasnije.

Ovo je brutalno gaženje demokratskih standarda u državi koja članstvo u Evropskoj uniji predstavlja kao krunu svog razvoja i koju zvaničnici EU nazivaju predvodnikom u procesu pristupanja. Sloboda izražavanja i sloboda medija dio su temeljnih prava iz poglavlja 23, na čije se poštovanje Crna Gora obavezala. Ono što se danas dogodilo u Skupštini ne može se pomiriti ni sa jednim od tih standarda.

Zgroženi smo načinom na koji je postupljeno prema novinarima i medijima. Novinari, snimatelji i foto-reporteri u Skupštini nijesu gosti koje neko po volji pušta ili ne pušta. Oni su tu u ime javnosti.

Zahtijevamo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić javno saopšti ko je i na osnovu čega donio odluku da se medijima zabrani ulazak u plenarnu salu i da sjednica ne bude prenošena. Zahtijevamo i jasnu garanciju da će predstavnici medija imati nesmetan pristup nastavku ove sjednice i svim narednim sjednicama, te da će one biti prenošene u cjelini. Ovakav presedan ne smije postati praksa.

Skupština koja zatvara vrata pred kamerama, gubi pravo da se predstavlja kao dom svih građana.

UNESCO Office in Venice
Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro
OSCE Mission to Montenegro
Council of Europe Programme Office in Podgorica

24/09/2026

Iz Medijskog savjeta za samoregulaciju je rečeno da je u pitanju važan pravni instrument za ostvarenje slobode izražavanja kroz prisustvo 'druge strane' u javnoj komunikaciji

22/09/2026

„Pravo na ispravku i odgovor jedan je od rijetkih neposrednih mehanizama kojima građani/ke mogu da utiču na sliku o njima samima koju mediji plasiraju u javnost, ukoliko je smatraju neistinitom, nepotpunom ili iskrivljenom. Njegova je suština jednostavna – javnost ima pravo na tačnu, cjelovitu i izbalansiranu informaciju, a jedini način da se to ostvari je da se, kada je to potrebno, a izostavljeno – čuje i druga strana – posebno onda kada izvještavanje može da joj naškodi ili da ugrozi ugled i dostojanstvo. Naravno, iako je suština ovog prava jasna, njegova primjena može da bude neujednačena i nedovoljno djelotvorna."

„Iz tog razloga smo priredili ovaj kratki Priručnik, kako bi se pravo na ispravku i odgovor učinilo stvarnim i upotrebljivim građanima/kama da pomogne u njegovom ostvarivanju, a medijima u tome da ga primjenjuju na način koji istovremeno štiti i tačnost i cjelovitost informacija, i uređivačku slobodu.” rekla je Paula Petričević, ombudsmanka Vijesti i Monitora.

Priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”, pripremio je MSS u saradnji sa ombudsmanima Vijesti, Monitor - Nezavisni nedjeljnik i Dnevne novine Dan, kao dio UNESCO Office in Venice projekta „Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Evropi: podrška novinarstvu kao javnom dobru“, uz podršku Evropska unija u Crnoj Gori. Projekat se primjenjuje u: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

🔗Preuzmite priručnik:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

United Nations in Montenegro

21/09/2026

❓️Koja je razlika između prava na odgovor i prava na ispravku?

🔈Na predstavljanju priručnika „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”, koji je MSS pripremio u saradnji sa ombudsmanima Vijesti, Monitor - Nezavisni nedjeljnik i Dnevne novine Dan, profesorica medijskog prava Aneta Spaić objasnila je razliku između ta dva instituta.

🟢„Pravo na odgovor je pravo lica čiji interes je povrijeđen da svojim argumentima, svojim navodima pokuša da odgovori drugačijim činjenicama od činjenica koje su predočene u prvom medijskom sadržaju“, kazala je Spaić.

🟠Pravo na ispravku, pojasnila je, takođe pobija i ispravlja netačne činjenice, ali na osnovu vjerodostojne isprave📑 ili pravosnažne presude.⚖️

„Pravo na ispravku, ako ćemo laički da se izrazimo sasvim jasno, bilo bi pravo na odgovor uz dostavljanje određenog 📑dokaza“, navela je ona.

✅️Kao primjer navela je slučaj u kojem osoba o kojoj je medij pisao, dostavi dokaz da je platila kaznu ili pravosnažnu presudu⚖️ kojom je oslobođena optužbi iz originalnog teksta. Kada se tvrdnja dokaže nespornim i vjerodostojnim dokumentom, riječ je o pravu na ispravku.

🚫Naglasila je da uredništvo može odbiti odgovor koji sadrži uvredljive i klevetničke navode, a nema činjeničnih tvrdnji.

📨„Odgovor uvijek mora biti činjeničan iskaz, a nikada vrednostan. I u onom dijelu u kom je on vrednostan, uredništvo ga može isključiti i korigovati“, istakla je Spaić.

📕Zakon o medijima iz 2024. obavezuje medij da odgovor objavi na istom mjestu i u istom obimu, bez uvreda, ličnih napada i kleveta. Zakon propisuje i razloge zbog kojih urednik može odbiti objavljivanje.

⛔️„Kada ne postoje ovi razlozi, urednik je obavezan da u prvom, najkasnije drugom broju, objavi odgovor📨 lica čije je pravo, odnosno interes, povrijeđeno“, rekla je Spaić.

🚫Ako uredništvo odbije objavljivanje, povrijeđeno lice može se obratiti sudu⚖️ u hitnom postupku.

🔗Preuzmite „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

UNESCO Office in Venice
Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro
Aneta Spaic

17/09/2026

✍️Grupa mladih novinara i novinarki sa Kosova posjetila je 15. septembra Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), u okviru programa medijskih stipendija (Media Fellowship Program) koji organizuje Misija OEBS Kosovo OSCE Mission in Kosovo

🔊Predstavnik MSS-a, Ranko Vujović, upoznao je goste sa modelom samoregulacije u Crnoj Gori, radom Savjeta i njegovom ulogom u unapređenju etičkog novinarstva. Posebno je predstavljen novi 📘Kodeks novinara i novinarki Crne Gore, te uloga MSS u njegovoj izradi, predstavljanju javnosti, ali i praćenju njegove implementacije.

✅️ Bila je ovo prilika za razmjenu iskustava i razgovor o radu i ulozi Savjeta, mandatu ove organizacije, metodologiji praćenja medijskih sadržaja, kao i o ulozi medijske samoregulacije u unapređenju etičkog novinarstva i zaštiti publike, uz sesiju pitanja i odgovora sa članovima tima Medijskog savjeta.

✅️ Gostima je predstavljen MSS kao samoregulatorno tijelo koje trenutno okuplja 79 članica 📻💻📖. Predstavnik MSS-a odgovarao je na brojna pitanja o metodologiji praćenja medijskih sadržaja, načinu podnošenja 📬 žalbi i postupku odlučivanja po njima. Jedna od tema bila je i na što se podnosioci žalbe najčešće žale, odnosno što crnogorski mediji najčešće prekrše u odnosu na Kodeks.

💡Fokus posjete u organizaciji Misije OEBS Kosovo bio je na profesionalnim standardima, održivosti medija, bezbjednosti novinara, medijskoj etici, istraživačkom novinarstvu i izvještavanju o korupciji.

🔵Program medijskih stipendija okuplja mlade novinare i one koji teže profesionalnom napredovanju iz svih krajeva Kosova. Program ih povezuje sa iskusnim novinarima i medijskim profesionalcima, radi razmjene najboljih praksi i znanja o profesionalnim standardima, kvalitetnom izvještavanju i poštovanju etičkih kodeksa.

OSCE Mission to Montenegro

14/09/2026

🔔 MSS je predstavio novi priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku” pripremljen u saradnji sa ombudsmanima Vijesti, Monitor - Nezavisni nedjeljnik i Dnevne novine Dan.

👉Ranko Vujović iz MSS je rekao: „Pravo na ispravku i odgovor jedno je od najstarih prava kod slobode izražavanja. Međunarodna i nacionalna regulativa odavno bave se time, a reguliše i prava pojedinaca u odnosu na medije. Regulisano je i ustavom CG, kao i u većini zemalja. Posebno je regulisano pojedinačnim zakonima. Svi novinarski kodeksi svijeta imaju definisano ovo pravo. U CG je detaljno obrazloženo u Zakonu o medijima.”

✅„UN su usvojile Konvenciju o međunarodnom pravu na ispravku 1953; Savjet Evrope usvojio je Rezoluciju o položaju pojedinca u odnosu na štampu 1974. kao pionirski dokument gdje se prvi put sistematski uvelo pravo na odgovor. Rezolucija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o etici u novinarstvu je iz 1993; Preporuka Savjeta Evrope o pravu na odgovor u novom medijskom okruženju iz 2004; direktiva EU o audio-vizuelnim medijskim uslugama iz 2010. a revidirana 2018.”

Iako je zakonski i međunarodno prepoznata važnost ovog prava, dešavaju se propusti u praksi.

💡„Posljednjih 20 godina mediji su imali problem da ispoštuju pravo na odgovor i ispravku. U Zakonu o medijima je niz situacija kada medij nije dužan da ih objavi. To se zloupotrebljavalo, jer mediji nerado objavljuju odgovore i ispravku. Ili objave poslije nekoliko dana, u dnu pete, šeste strane. Radeći intenzivnije prethodnih godina, uporno smo slali medijima žalbe i uspjeli da ih naviknemo da poštuju prava pojedinaca, čitalaca.” rekao je Vujović.

✅Pravo na odgovor i ispravku važan je pravni instrument za ostvarenje slobode izražavanja kroz prisustvo „druge strane” u javnoj komunikaciji i zaštiti reputacije fizičkog, pravnog lica, o kom je informacija koja može naškoditi njegovom pravu ili interesu. Pruža korigovanje netačnih informacija plasiranih u javnom prostoru.

Preuzmite „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

UNESCO Office in Venice
Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro

09/09/2026

🔕 Prijetnja Đuranoviću nije neslaganje, nego zahtjev za ćutanjem

📢 Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje prijetnje upućene glavnom i odgovornom uredniku TV E , Drašku Đuranoviću.

🚔 Zahtjevamo od Uprave policije i ⚖️Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da bez odlaganja identifikuju osobu koja je Đuranoviću uputila prijetnju ❌️ lišavanjem života, te da to djelo tretiraju kao ugrožavanje sigurnosti⛔️, a ne kao incident nižeg intenziteta koji se rješava prekršajno ili se ostavlja da zastari.

Tražimo i da ⚖️ Tužilaštvo, ako je to procesno neophodno, bez odugovlačenja pokrene mehanizme 🖲međunarodne pravne pomoći radi pribavljanja podataka o nalogu s kojeg je prijetnja upućena. 😶‍🌫️Anonimnost naloga na stranoj platformi ne smije postati alibi za nepostupanje. Upravo se tim izgovorom u dosadašnjoj praksi najveći broj onlajn prijetnji novinarima završavao bez ikakvog epiloga.

🔕 Ovaj slučaj ima jednu specifičnost - prijetnja upućena Đuranoviću nije izraz bijesa ni neslaganja. Ona je uslovljena. U prijetnji postavljenoj u komentaru na You Tube kanalu završne riječi poruke, „samo nastavi“, uspostavljaju neposrednu vezu između prijetnje lišenjem života i nastavka njegovog javnog i profesionalnog djelovanja. Drugim riječima, poruka ne osporava ono što je rečeno, nego traži da se prestane govoriti. To nije reakcija na sadržaj, nego zahtjev za 🤫 ćutanjem, i tako mora biti tretirana i u istrazi. „Kako ćeš ti biti pogubljen“, što je korisnik platforme naveo u prijetnji se ne može definisati kao kritika ili oštro neslaganje, već je to jasno izrečena prijetnja po život.✂️

💡Novinari kojima je prijećeno ne zaboravljaju prijetnju, kao što to javnost obično učini nakon njenog objavljivanja i reagovanja medijskih tijela i institucijama. Oni nastavljaju da žive sa njom bez obzira na sve. Nijedan medijski radnik ne bi trebalo da radi svoj posao s tim opterećenjem u glavi.

🖱 Povod prijetnje bio je autorski komentar. To je novinarski žanr izričito prepoznat i zaštićen Kodeksom novinara i novinarki Crne Gore, pod uslovom da je jasno odvojen od informacije, što ovdje nije sporno.

✅️ Televizija E je članica Medijskog savjeta za samoregulaciju. To znači da je dobrovoljno prihvatila "Kodeks novinara i novinarki Crne Gore", i nadležnost Komisije za žalbe. Znači i da je svakome ko smatra da je tim komentarom povrijeđen profesionalni standard bio otvoren put žalbe🔊 - besplatno✅️, bez advokata✅️, bez suda✅️ i bez rizika✅️. Taj mehanizam i postoji da bi neslaganje s medijskim sadržajem imalo civilizovan izlaz. Ko umjesto njega bira prijetnju ❌️ lišenjem života, ne traži ispravku, niti odgovornost, nego zastrašivanje🥶. Institucije koje o ovom slučaju odlučuju moraju tu razliku da vide i da je uzmu u obzir.🔎

🛑 Zabrinjava i to što se prijetnja pojavila kao odgovor na komentar o odnosu nosilaca najviših državnih funkcija prema ⚖️ pravosnažno osuđenom ratnom zločincu. Kada se relativizacija presuđenih zločina normalizuje u javnom govoru, novinari koji je imenuju sistematski, postaju meta🎯. Posljedica nije samo ugrožena bezbjednost pojedinca. Posljedica je autocenzura🤐 cijele profesije oko tema koje su najvažnije za društvo. A izgleda da mogu skupo da koštaju novinara.

📢 Očekujemo da nadležni organi ne ponove praksu iz predmeta koji godinama ⏰️ opterećuju povjerenje novinarske zajednice u institucije, u kojima su počinioci ostajali neidentifikovani ili nesankcionisani i onda kada su bili poznati. Svaki takav ishod snižava prag za sljedeće prijetnje.

UNESCO Office in Venice
Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro
OSCE Mission to Montenegro
Council of Europe Programme Office in Podgorica
Portal ETV

08/09/2026

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) je u Evropskoj kući predstavio novi priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku“, koji je pripremljen u saradnji sa prof. medijskog prava na UCG, Aneta Spaic; ombudsmankom dnevnih novina Vijesti i Monitor - Nezavisni nedjeljnik, Paula Petričević; kao i ombudsmanom Dnevne novine Dan, Ilijom Jovićevićem.

Pravo na odgovor i ispravku predstavlja važan pravni instrument u ostvarivanju slobode izražavanja koji osigurava prisustvo „druge strane“ u javnoj komunikaciji, i zaštitu reputacije lica, fizičkog ili pravnog, na koje se odnosi informacija koja može naškoditi nekom njegovom pravu ili interesu. Takođe, pravo na odgovor i ispravku omogućava korigovanje netačnih informacija koje se plasiraju u javnom prostoru.

U namjeri da pomognu građanima u ostvarivanju ovog prava, ali i uredništvima da dobijaju sadržajna reagovanja formulisana u skladu sa zakonskım odredbama, na kraju Priručnika autori su ponudili nacrt Obrasca za podnošenje zahtjeva za objavljivanje odgovora i ispravke, koji je po potrebi moguće dorađivati i mijenjati. Preporuka je autorskog tima da uredništvo ponudi elektronski obrazac dostupan na zvaničnom sajtu medija, da potvrdi prijem zahtjeva i u razumnom roku donese odluku, a podnosiocu zahtjeva uputi povratnu informaciju - bilo da je odlučilo da reagovanje objavi ili da obrazloži eventualno odbijanje.

Link za download priručnika „Pravo na odgovor i pravo na ispravku“:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

UNESCO Office in Venice Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro

19/08/2026

🔔Što novo donosi revidirani “Kodeks novinara i novinarki Crne Gore”?

👈 Medijski sadržaj koji je stvoren, oblikovan ili značajno izmijenjen korišćenjem vještačke inteligencije (AI) mora biti jasno naznačen, da ne bi mogao dovesti javnost do pogrešnog ili iskrivljenog prikaza stvarnih činjenica i događaja.

👈 Nijedan sadržaj koji je generisala AI, ili uz njenu pomoć, ne smije biti objavljen bez ljudske provjere i odobrenja.

👈 Novinarski sadržaj kreiran i distribuiran korišćenjem AI alata, mora biti u skladu sa svim etičkim i profesionalnim standardima Kodeksa.

👈 Novinar je dužan da se uzdrži od upotrebe uvredljivog, zapaljivog, klevetničkog govora, kao i od iznošenja stavova o kontroverznim temama koje mogu dovesti u pitanje njegovu objektivnost i profesionalni ugled. Posebnu pažnju novinar mora posvetiti nalozima sa kojima komunicira, kao i sadržaju komentara trećih lica, naročito kada su njihovi nalozi otvoreni za javnost.

✅️ Radnu grupu, koja je radila na Kodeksu, činili su predstavnici: Medijski savjet za samoregulaciju i medijski ombudsmani iz Dnevne novine Dan, Vijesti i RTCG kao i Društvo profesionalnih novinara Crne Gore - DPNCG.

✅️Revidiranje Kodeksa podržali su: UNESCO Office in Venice, Evropska unija u Crnoj Gori, Council of Europe Programme Office in Podgorica i OSCE Mission to Montenegro.


🔗Link za preuzimanje "Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore":https://medijskisavjet.com/images/sampledata/dokumenti/Kodeks_novinara_i_novinarki_Crne_Gore_07_2026.pdf

🎞 https://www.youtube.com/watch?v=wqdu317DLtI

Predstavljanje Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore na kom su gov...